Koje moguće komplikacije uzrokuje dijabetes?

Komplikacije dijabetesa mogu se podijeliti na akutne i kronične, pri čemu akutne komplikacije nastaju u kratkom vremenu i mogu biti opasne po život u trenutku njihove pojave, dok kronične komplikacije narušavaju zdravlje i kvalitetu života osobe u duljem periodu.

Godine nedijagnosticiranog dijabetesa ili neoptimalne kontrole razina glukoze u krvi uzrokuju niz kroničnih komplikacija u krvožilnom sustavu. Promjene mikrožilnog sustava su u pozadini tri najčešće i iznimno štetne komplikacije: retinopatije, nefropatije i neuropatije. Bolest malih žilica uz to bitno otežava zarastanje kože, tako da se i sitne ozljede mogu pretvoriti u teške infekcije ili rane koje ne mogu zarasti. Dijabetična retinopatija može uzrokovati potpunu sljepoću, nefropatija može dovesti do zatajenja bubrega, a neuropatija do uništavanja živaca i živčanih završetaka te do gubitka osjeta opipa.

Akutne komplikacije najčešće uključuju laktacidozu, odnosno prekomjerno stvaranje mliječne kiseline u mišićima što može dovesti do nemogućnosti tijela da pravilno pretvara hranu u energiju. Još jedna akutna komplikacija je i dijabetička ketoacidoza – komplikacija koja se javlja uslijed prevelike proizvodnje količine kiselina u tijelu, snižava pH krvi te može uzrokovati opću slabost, bolove u trbuhu, prekomjernu žeđ, ubrzano disanje, poremećaj svijesti i „voćni“ zadah. Hiperosmolarna koma razvija se, u pravilu, kod starijih bolesnika s dijabetesom tipa 2 uslijed dehidracije, diuretika, steroida ili drugih iscrpljujućih stanja te dolazi do halucinacija, nejasnog govora, konvulzija i padanja u komu. Do hipoglikemijske kome dolazi kada je razina glukoze u krvi preniska  –  tijelo nastavlja funkcionirati unatoč „izgladnjivanju“ stanica do određene razine kada se mozak „gasi“ jer ne može postići normalnu funkciju uslijed nedostatka glukoze.